Consolidator Grant Europskoga istraživačkog vijeća dodijeljen dr. sc. Tamari Bjažić Klarin za istraživanje stambene izgradnje Jugoslavije

Dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, znanstvena savjetnica s Instituta za povijest umjetnosti, dobitnica je prestižnog Consolidator Granta ERC-a, jednog od najkonkurentnijih programa financiranja istraživačkih projekata, namijenjenih iskusnim znanstvenicima. U iznimnoj konkurenciji od 2262 prijavitelja, projekt se plasirao među 327 projekata odabranih za financiranje. Projekt je potvrdio panel za humanističke znanosti pri Europskome istraživačkom vijeću te će se provoditi tijekom pet godina s budžetom od 2.370.438,00 EUR.

Projekt „Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.)”, koji će se provoditi pri Institutu za povijest umjetnosti, izabran je među 103 od 733 prijedloga iz područja društvenih i humanističkih znanosti prijavljenih na natječaj. Ovo je jubilarni deseti projekt Europskoga istraživačkog vijeća koji su dobili znanstvenici iz hrvatskih znanstvenih organizacija te je nakon projekta AdriArchCult prof. dr. sc. Jasenke Gudelj čak drugi projekt ERC-a iz Hrvatske iz područja povijesti umjetnosti.

Tijekom projekta akronima Housing.Yu istraživat će se proizvodnja prostora svakodnevnog života u Jugoslaviji (1945.–1991.), koji još uvijek čini oko 60 do 70% postojećega stambenog fonda Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. U projektu će se primijeniti sveobuhvatan, interdisciplinaran i metodološki inovativan pristup istraživanju djelovanja države, urbanista, arhitekata, izvođača radova i građana – korisnika. Projekt ima za cilj razumjeti kritične pojave masovnog stanovanja u socijalističkoj državi, uključujući njezinu produkciju, strukovni diskurs, politike, razvoj vlasništva i sudjelovanje građana, razmatrane u kontekstu dinamične međunarodne razmjene znanja.

Stambene politike bile su bitan dio razvoja socijalističke Jugoslavije, u okviru kojih su kroz proces samoupravljanja o stanovanju odlučivali i sami korisnici, građani kojima država jamči „pravo na stan”. Kako bi to ostvarila Jugoslavija je provela tri političko-ekonomske i stambene reforme u cilju stvaranja zakonskih i provedbenih te materijalnih i stručnih okvira za masovno stanovanje, eksperimentirajući s različitim oblicima standarda – sve većim i kvalitetnijim stanovima, modelima financiranja, organizacije proizvodnje i vlasništva. U tim preklapajućim procesima oslanjala se na međuratno naslijeđe Kraljevine Jugoslavije, kao i na tadašnje suvremene prakse, kako s Istoka tako i sa Zapada, posredovane dinamičnom razmjenom znanja. Unatoč ideološkim razlikama ovih triju sustava, zajedničko im je načelo društvene pravednosti i javne odgovornosti u pitanjima društvene sigurnosti građana. Te reforme dovele su do porasta standarda stanovanja, kvalitete i broja stambenih jedinica te standarda razvoja stambenih naselja.

U okviru projekta organizirat će se javne tribine sa suvremenicima, projekcije filmova, gostujuća predavanja stručnjaka u području stanovanja, radionice na temu digitalne humanistike, dvije međunarodne znanstvene konferencije i brojne druge aktivnosti. Najveći će domet nedvojbeno imati publikacije, knjige i digitalni repozitorij u otvorenom pristupu za diseminaciju znanja o stanogradnji od interesa za znanstvenu, obrazovnu i stručnu zajednicu, kako u zemljama u kojima se provodi tako i na europskoj razini. Riječ je o daljnjem razvoju sustava uspostavljenog u sklopu znanstvenih kompetitivnih projekata dr. sc. Ljiljane Kolešnik ARTNET i GLOBE Exchange provedenih na Institutu za povijest umjetnosti, koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Očekivani rezultati projekta jamče društveni učinak u vrijeme kada se Europa suočava s još jednom stambenom krizom i širim društvenim i ekološkim izazovima.

Uz voditeljicu projekta dr. sc. Tamaru Bjažić Klarin, članovi su interdisciplinarnog projektnog tima povjesničari umjetnosti, povjesničari i arhitekti – dr. sc. Ljiljana Kolešnik s Instituta za povijest umjetnosti, prof. dr. sc. Igor Duda iz Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, dr. sc. Lidija Butković Mićin s Odjela za povijest umjetnosti pri Sveučilištu u Zadru, dr. sc. Martina Malešič iz Muzeja za arhitekturo in oblikovanje u Ljubljani te dr. sc. Mejrema Zatrić-Šahović s Internacionalnog univerziteta u Sarajevu. U okviru projekta predviđeno je i zapošljavanje šestero mladih istraživača doktoranada i postdoktoranada, na temelju javnog natječaja. Članica je projektnog tima i povjesničarka umjetnosti Irena Šimić, koja će pri Institutu za povijest umjetnosti pružati podršku u primjeni koncepata otvorene znanosti.

Službena objava i rezultati Consolidator Grant ERC-a 2024. u okviru programa Obzor Europa dostupni su ovdje. Popis svih odobrenih projekata dostupan je na poveznici.

Javno predstavljanje projekta održat će se u ponedjeljak 9. prosinca 2024. u 13:00 sati na podestu Instituta za povijest umjetnosti.