Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam

U okviru projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela Žimbrek održat će javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Kačićeva 26, 2. kat, soba 221).

Lea Horvat
Kako nam kulturalna povijest pomaže razumjeti kolektivno stanovanje?

Povijest arhitekture, humana geografija, sociologija i književnost samo su neki od puteva kojima je moguće približiti se kompleksu kolektivnog stanovanja. U fokusu predavanja nalazi se perspektiva kulturalne povijesti te pitanja, izvori i teme kojima ona daje prostora. Predavanje će ukazati na važnost popularnih i stručnih predodžbi o kolektivnom stanovanju, neodvojivih od vremena u kojem nastaju, a koje uvelike određuju materijalno stanje stambenog fonda, percepciju lokalnog stanovništva i, u konačnici, budućnost kolektivnog stanovanja.

Na temelju odabranih primjera iz povijesti jugoslavenskog kolektivnog stanovanja predavanje će istražiti aspekte koji u prizmi kulturalne povijesti dolaze u prvi plan. Posebna će se pažnja posvetiti heterogenom rasponu izvora kulturalne povijesti – od popularnih medija (časopisi, filmovi, serije, reklame, popularni priručnici) do znanstvene literature i stručnih rasprava unutar i između polja kao što su arhitektura, građevinarstvo, sociologija i antropologija.

Predavanje će se osvrnuti na širok spektar interpretativnih okvira i narativa o kolektivnom stanovanju od bajkovitog obećanja glavnog zgoditka na lutriji preko distopijskih vizija bezdušnog grada koji nezaustavljivo raste ili – u kontrastnoj varijanti – skončava u napuštenosti i zapuštenosti, kao epicentar organiziranog kriminala i bijede, do prikaza kolektivnog stanovanja kao prostora svakodnevice između običnosti, povijesti susjedstva i lokalnog aktivizma. Pritom se (post)jugoslavenski kontekst povezuje s globalnim tendencijama, ukazujući na paralele i mjestimične divergencije.

Lea Horvat je od 2022. zaposlena na Odsjeku za kulturalnu povijest i antropologiju Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni. Njezin habilitacijski projekt bavi se kavom, radom i rodom na južnoj poluperiferiji Habsburške Monarhije. Njezina monografija Harte Währung Beton, kulturalna povijest kolektivnog stanovanja u Jugoslaviji, objavljena je 2024. u izdavačkoj kući Böhlau. Doktorirala je povijest na Sveučilištu u Hamburgu, a magistrirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Bila je predavačica na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu, Centru za ženske studije u Zagrebu i Sveučilištu u Leipzigu. Također je boravila kao gostujuća znanstvenica na Iowa State University (College of Design), na Leibniz Science Campus „Eastern Europe – Global Area” u Leipzigu, na Institutu za suvremenu povijest u Ljubljani te na Central European University u Beču. Suurednica je i suosnivačica platforme Women* Write the Balkans.

Ivana Mihaela Žimbrek
„Srce jednog naselja“. Komercijalni urbanizam i izgradnja robnih kuća u Jugoslaviji 1950.–1970.

Predavanje analizira procese proizvodnje, razmjene i implementacije znanja o izgradnji robnih kuća u socijalističkoj Jugoslaviji između 1950-ih i 1970-ih godina. Prvi dio predavanja mapira početne diskusije i promišljanja jugoslavenskih arhitektica i arhitekata o tipologiji robnih kuća i njihovoj ulozi u urbanističkom planiranju i izgradnji gradova, ali i u razvoju sustava društvenog samoupravljanja. U fokusu je ponajprije slovenska arhitektica Lidija Podbregar-Vasle i njezin rad na razvoju discipline komercijalnog urbanizma, koja je bila dio šireg globalnog stremljenja arhitektica i arhitekata u poslijeratnom razdoblju obnove i izgradnje novih naselja i društava.

Drugi dio predavanja prikazuje procese izgradnje robnih kuća u Zagrebu i Beogradu šezdesetih godina na primjeru poduzeća Narodni magazin (Nama) i Robne kuće Beograd te problematizira zamišljenu i ostvarenu ulogu trgovine u decentralizaciji i širenju gradskog prostora, kao i u izgradnji samoupravnog društva u socijalističkoj Jugoslaviji.

Ivana Mihaela Žimbrek je kao stipendistica Austrijske akademije znanosti zaposlena na Institutu za povijesno-društvena istraživanja pri Radničkoj komori u Beču, gdje trenutačno radi na monografiji o povijesti jugoslavenskih robnih kuća radnog naziva The People’s Department Stores: Retail, Space, and the Collective in Yugoslavia, 1945–1990. Doktorirala je i magistrirala povijest na Srednjoeuropskom sveučilištu u Beču te magistrirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao gostujuća znanstvenica boravila je na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu, Sveučilištu u Beču, Hagley Center for the History of Business, Technology, and Society u SAD-u, Institutu za suvremenu povijest u Ljubljani, Poljskoj akademiji znanosti i na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Trenutačno radi kao predavačica u programu akademske solidarnosti CEU Invisible University for Ukraine.

Moderator programa je prof. dr. sc. Igor Duda sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (Filozofski fakultet i Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma), suradnik na projektu Housing.Yu.

Predavanja se odvijaju u sklopu projekta Pravo na stan: produkcija prostora svakodnevnog življenja Jugoslaviji (1945. – 1991.), koji se provodi na Institutu za povijest umjetnosti (ERC-CoG Housing.Yu, no. 101171985), a organiziraju se u suradnji s Katedrom za modernu umjetnost i vizualne komunikacije pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.